Kako se pivo vratilo kući?
Tko je koga osvojio: pivo svijet ili svijet pivo?
Svijet je obožavao pivo i u davna vremena kad je bilo nečisto, mutno i sklono kvarenju. S glinenim, bakrenim ili zlatnim vrčevima piva u rukama ljudi su gradili drevne civilizacije i svrgavali moćna carstva. Danas možemo reći da čitava povijest civilizacije stane u jednu čašu našeg omiljenog piva 🙂 Jer, priča o pivu je priča o životu. Priča o čovjeku koji se rađa, raste, sazrijeva i opstaje u u brojnim socijalnim, ekonomskim, političkim i kulturnim promjenama koje mu život donosi.
Počinje u davnim, davnim vremenima, kad su Bogovi hodali zemljom, a naši preci sjedili oko ognjišta i pili: pivo. 🙂 Povjesničari i arheolozi, naime, s velikom sigurnošću pretpostavljaju da je pivo nastalo u periodu kad su ljudi nomadski stil života zamijenili sjedilačkim i počeli sami uzgajati žitarice. Ne zna se tko je izmislio i popio prvo pivo na svijetu, no još ga je slavni Platon nazvao „veoma pametnim čovjekom“. Mi se možemo samo složiti i nazdraviti 🙂
Prvi pivari su bili stari Sumerani, Babilonci i Egipćani. Iz tih se područja glas o pivu trgovačkim rutama proširio Europom, osobito njezinim sjeverom u kojem, zbog surovih klimatskih uvjeta, nikad nije uspjevala vinova loza. Pivo se ubrzo uvuklo u sve domove i sve legende drevnih civilizacija. Možemo reći: kakvo je bilo podneblje, takvo je bilo i pivo. Blago, gorko, snažno ili aromatično: ukus i okus ovisili su o žitaricama koje su prevladavale u području svake civilizacije. Egipćani su koristili ječam, Kinezi pšenicu, a afrička plemena kukuruz i manioku. Odnos prema pivu bio je usko vezan i s kulturom i stilom života svake civilizacije. Vješti trgovci Babilonci koristili su pivo kao platežno sredstvo. Neustrašivi ratnici Vikinzi štovali su pivo kao vojničko, muško piće koje im daje snagu za nove bitke. Kreativni i sofisticirani Egipćani eksperimentirali su novim receptima i sastojcima, miješajući u pivo aromatične biljke i datulje.
U mračnoj, srednjovjekovnoj Engleskoj voda je bila toliko zagađena da je najtraženije i najsigurnije piće bilo pivo, a lokalni ga pivari proizvodili u malim kućnim obrtima i prodavali krčmama i tavernama.Pivar je bilo ugledno i cijenjeno zanimanje, a vještina kuhanja piva mnogim je ženama osigurala nezavisnost i samostalnost u tada grubom, „muškom“ svijetu.
Imigrantskim brodovima sa starog kontinenta pivo je doplovilo i u SAD, gdje ga 1920.godine dostiže mrski, ali legendarni prohibicijski zakon. Zanimljivo je da je upravo Prohibicija, odnosno njezino ukidanje, otvorilo vrata današnje Craft revolucije. Naime, za vrijeme prohibicijskog zakona mnogi su mali pivari zaključali svoja vrata, a kad je zakon ukinut, zastarjela oprema nije mogla pratiti dinamične uvjete novog, modernog tržišta. Proizvodnju piva preuzele su tvornice koje su imale novca i političkih veza, no kvaliteta piva se srozala u ime kvantitete. Vješti i kreativni kao i njihovi prethodnici, mali su pivari prepoznali svoju priliku.
Craft pivari počeli su proizvoditi vlastito pivo, u kućnim uvjetima i po tradicionalnim recepturama. Prvo za svoju dušu i svoje društvo, a onda i za sve pivske gurmane koji su jasno rekli: želimo bolje pivo J. Mladi pivski chefovi prkosili su bogatim vlasnicima tvornica, a vješte ljudske ruke moćnim strojevima. Maštovite su kampanje zamijenile agresivnu propagandu velikih proizvođača, i osvojile nas svojom jednostavnošću i prijateljskim pristupom. Jer, Craft revolucija nije nas uvjeravala da je najbolja i najveća. Ona nas je jednostavno pozvala na pivo 🙂
Craft pokret vratio je tradicionalno pivarstvo njegovim korijenima. Pivari su opet ljudi s imenom i prezimenom, kreativci koji uživaju u svom poslu, društvu i naravno: piću J. Ljudi kakve poznajemo i volimo, pivski gurmani, mali obrtnici i vješti zanatlije: ljudi poput nas. Kao u doba stare Engleske, danas znamo tko su naši omiljeni pivski majstori čija pića volimo, i gdje su naši omiljeni kafići u kojima ih možemo pronaći.
Moderni pivski chefovi vratili su se i korijenima starih Sumerana, Babilonaca, Vikinga i Egipćana. Opet možemo reći: kakvo nam je podneblje, takvo nam je pivo. I kakav nam je odnos prema pivu – takvi smo i mi J. Craft piva danas slijede tisućama godina stara pravila da svaka zemlja ima svoje pivo, odnosno svako pivo svoju zemlju. Češki Lager, njemački Pilsner, britanski Porter, irski Stout, belgijski Pils i mnoge druge zvijezde Craft revolucije vratile su stare, već zaboravljene pivske stilove koji su proslavili London, Dublin, Prag, Berlin i ostale pivske meke svjetskih putnika.
Opet uživamo u okusu omiljenih vrsta piva, i radujemo se svakoj novoj degustaciji – da vidimo što su nam pivari sad pripremili J. Svaki izlazak može biti novi put kroz nepoznate staze tajanstvenog Crafta čije male tajne obožavamo otkrivati: i opet jedva čekamo novu turu 🙂
Jednostavno: pivo opet ima dušu. I stav. I karakter.
A svijet? Svijet opet ima pivo 🙂
